Projekt „RegTech&SupTech” provodi se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a financiran je sredstvima Europske unije kroz instrument NextGenerationEU.
Dr. sc. Anita Pavković Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1994. i diplomirala 1998. godine na smjeru Financije. U svibnju 2003. godine obranila znanstveni magistarski rad pod naslovom "Vrednovanje uspješnosti poslovnih banaka". U prosincu 2007. godine obranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Utjecaj sekuritizacije potraživanja na razvoj financijskog sustava”. Od 1999. zaposlena je na Ekonomskom fakultetu Zagreb, a 2024. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje znanstvene savjetnice i radno mjesto redovite profesorice u trajnom izboru na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nositeljica je obveznih kolegija „Upravljanje bankama“ i „Regulacija i nadzor financijskog sektora“ te predavačica na kolegiju Financijske institucije i tržišta. Od svibnja 2021. suvoditeljica je specijalističkog poslijediplomskog programa „Financijske institucije i tržišta“.
Sudjeluje kao predavač na nekoliko znanstvenih i specijalističkih poslijediplomskih studija te je angažirana na poslijediplomskom doktorskom studiju u Dubrovniku i Mostaru. Sudjelovala je u više desetaka obrana doktorskih radova, znanstvenih magistarskih radova, specijalističkih magistarskih radova. Od 2015. pristupnica je glavna urednica Zbornika Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U dva mandata bila je članica Uprave Fakulteta. U praktičnom dijelu aktivna je u okviru profesionalnih upravljačkih tijela financijskih institucija u Hrvatskoj. Od 2021. godine uspješno koordinira i vodi specijalizirani profesionalni program Bankovne akademije za stjecanje kompetencija karijernih bankara suradnjom vodećih banaka, visoko iskusnih profesionalaca i akademije. Godine 2024. objavila i uredila knjigu Banke i bankarstvo: izazovi i trendovi. Od 2025. članica je akademskog odbora European Banking Institute i CEE Banking Perspective.
Glavni cilj projekta je analizirati kako digitalna tehnologija doprinosi kvalitetnoj regulaciji i superviziji financijskog sustava (RegTech i SupTech). Projektom će se analizirati postojeće stanje, trendovi te prednosti i nedostaci RegTecha i SupTecha. Poseban naglasak projekta će biti na prikazu stvarne primjene navedenih tehnologija te davanju preporuka (smjernica) za kvalitetniju i učinkovitiju primjeru RegTecha i SupTecha u financijskom sustavu. Time će projekt doprinijeti stvaranju pretpostavki veće otpornosti financijskog sustava na šokove, krize i rizike. Isto tako nalazi, rezultati i preporuke bit će poluga efikasnijoj digitalnoj transformaciji pružatelja financijskih usluga.
Nataša Erjavec doktorirala je 1997. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je zaposlena od 1988. godine. 2014. izabrana je u zvanje redovite profesorice u trajnom zvanju na Katedri za Statistiku. Izradila je nastavne programe za više kvantitativnih kolegija čiji je nositelj i izvođač na doktorskim, poslijediplomskim i dodiplomskim studijima. Koautor je tri sveučilišna udžbenika. Objavila je preko 100 znanstvenih radova i sudjelovala na više od 60 međunarodnih znanstvenih konferencija. 2009. godine dobitnica je nagrade „Mijo Mirković“ (za osobit znanstveni doprinos iz područja ekonomskih znanosti) i 2021. nagrade „Ljubomir Martić“ (za sveučilišni udžbenik koji obrađuje aktualne teme iz područja kvantitativne ekonomije.
Mentorica je više diplomskih i magistarskih radova, te četiri doktorske disertacije. Kao istraživač sudjelovala je na više znanstveno istraživačkih projekata. Recenzirala je znanstvene knjige, sveučilišne udžbenike, te velik broj znanstvenih radova. Član je mnogih profesionalnih udruženja, te sveučilišnih odbora i komisija. Uže područje znanstveno istraživačkog interesa su ekonometrijski modeli, analiza vremenskih nizova, kvantitativne metode u financijama i financijska ekonometrija.
Doprinos prof. Erjavec projektu uključivat će odabir i primjenu odgovarajućih statističkih metoda za sveobuhvatno upravljanje kreditnim, tržišnim i operativnim rizikom, kao i drugim izloženostima.
Prof. dr. sc. Marijana Ivanov redovita je profesorica u trajnom izboru na Katedri za financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objavila je brojne znanstvene i stručne radove iz područja monetarne politike i financija. Područje njenog istraživanja čine monetarna politika, monetarna analiza, osobne financije, središnje bankarstvo, zelene financije i bihevioralne financije.
Uz akademske aktivnosti i odgovornosti, već niz godina aktivno surađuje s javnim i privatnim sektorom, kroz članstva u nadzornim tijelima u financijskom sektoru i radnim skupinama. Nadalje pored rada na Ekonomskom fakultetu, kao vanjski predavač predaje i na Katedrii za matematiku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Projektu će primarno doprinijeti kroz analizu učinka tehnologije na postupke supervizije središnjih banaka te analizu tehnoloških inovacija središnjih banaka u području monetarne politike koji imaju utjecaj na regulaciju i superviziju, poput primjerice digitalnog eura, kao i kroz analizu utjecaja drugih digitalnih inovacija i transformacija na financijsku industriju i financijsku stabilnost.
Zvonimir Šafranko rođen je 1978. godine u Zagrebu. Izvanredni je profesor na Katedri za poslovno pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Upisan je u Upisnik znanstvenika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih pod matičnim brojem 325014.
2005. godine diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij pravnih znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Pravo društava i trgovačko pravo, završio je 2016. godine. 2001. godine stekao je Certifikat za poslove agenta prodaje nekretnina, 2003. godine ECDL certifikat, a 2008. godine je položio pravosudni ispit. Aktivno se služi engleskim jezikom u govoru i pismu, a poznaje i talijanski jezik.
Od 1998. do 2005. godine, zaposlen je u društvu Valentino moda d.o.o., Zagreb. Od 2006. godine zaposlen je na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Od 2011. do 2015. godine bio je direktor u društvu Valentino moda d.o.o., Zagreb. Registriran je pri Hrvatskoj odvjetničkoj komori za davanje pravnih savjeta i mišljenja. 2010. godine zapošljava se na Katedri za poslovno pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je zaposlen i danas.
Doprinos Zvonimira Šafranka projektu sastoji se u analizi i komparaciji regulatornih okvira informacijsko-komunikacijskih tehnologija i njihovoj primjeni u financijskom sektoru.
August Cesarec diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine. Od siječnja 2013. do siječnja 2017. radio je u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Početkom 2013. godine proveo je tri i pol mjeseca na stručnom usavršavanju i edukacijama u Yorku (Engleska) iz područja zdravstvene ekonomike. U srpnju 2017. završio je Poslijediplomski specijalistički studij „Menadžment u zdravstvu“ na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od siječnja 2017. godine zaposlen je na Katedri za financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prvo kao asistent do veljače 2023. te kao viši asistent od veljače 2023. godine.
U listopadu 2022. godine na Ekonomskom fakultetu Zagreb obranio je doktorsku disertaciju pod nazivom „Odrednice neprihodujućih kreditnih izloženosti i ekonomski učinci na financijsku stabilnost u Europskoj uniji“. Sudjeluje u izvođenju seminarske nastave nekoliko kolegija na integriranom prijediplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju te stručnim studijima. U prosincu 2022. godine dobio je nagradu „Dr. Pero Jurković za doktorsku disertaciju iz polja ekonomija, grana financije Ekonomskog fakulteta Zagreb.
Projektu će primarno doprinijeti kroz izradu vizualizacija podataka projekta odgovarajućim softwareom te koordinacijom različitih aktivnosti projekta.